Jaz u vrijednosti društva: zašto vaše društvo danas vrijedi manje u odnosu na potencijal

Mnogi vlasnici profitabilnih društava polaze od razumljive pretpostavke da će tržište jednoga dana prepoznati vrijednost onoga što su godinama gradili. Društvo posluje s dobiti, ima stabilnu bazu kupaca, tim postoji, poslovanje izvana djeluje stabilno i vlasnik s vremenom počne vjerovati da je time izgradio i ozbiljnu tržišnu vrijednost društva.

Takvo razmišljanje zvuči logično, međutim tu se često skriva jedna od skupljih zabluda u pripremi za prijenos poslovanja. Društvo može uredno poslovati, ostvarivati dobit i godinama rasti, a da njegova vrijednost na tržištu i dalje ozbiljno zaostaje za onim što bi mogla biti. Razlika između te dvije razine vrijednosti čini jaz u vrijednosti društva.

Kada govorimo o spremnosti vlasnika za izlazak iz poslovanja, taj jaz ne treba promatrati odvojeno od preostala dva.

Jaz u vrijednosti društva nije akademski pojam niti tema koja postaje važna tek kada se pojavi potencijalni kupac društva.

Riječ je o vrlo praktičnom pitanju za svakog vlasnika koji želi razumjeti gradi li samo prihode i operativnu aktivnost ili paralelno gradi i društvo koje je vrjednije, prenosivije i bolje pripremljeno za njegov izlazak, pod njegovim uvjetima, a ne pod pritiskom okolnosti.

Društvo izvana djeluje snažno, a vrijednost ipak zaostaje

Vlasnik društvo najčešće gleda iznutra. Vidi koliko se radi, koliko je ljudi uključeno, koliko je truda uloženo i koliko je problema svakodnevno riješeno da bi poslovanje funkcioniralo. Tržište, s druge strane, društvo promatra izvana i puno hladnije. Ne zanima ga samo kakvi su rezultati danas, nego koliko su ti rezultati održivi, koliko ovise o vlasniku i koliko se društvo može prenijeti na nekoga drugoga bez velikog pada performansi.

Upravo zato dva društva mogu imati slične prihode i sličnu dobit, a potpuno različitu tržišnu vrijednost. Jedno će društvo tržištu djelovati sigurnije, uređenije i prenosivije, dok će drugo izgledati kao poslovanje koje i dalje velikim dijelom počiva na jednoj osobi. Razlika između njih ne vidi se uvijek odmah u računu dobiti i gubitka, ali se itekako vidi u vrijednosti.

Jaz u vrijednosti društva nastaje kada postoji razlika između onoga što društvo vrijedi danas i onoga što bi moglo vrijediti kada bi bilo bolje strukturirano, manje rizično i manje ovisno o vlasniku.

Zašto jaz u vrijednosti nastaje

Najčešće ne nastaje zato što društvo nema potencijal, nego zato što dio vrijednosti ostaje zarobljen u načinu na koji je poslovanje organizirano.

Ako važniji kupci i dalje prvenstveno traže vlasnika, ako ozbiljnije odluke ne prolaze bez njegove završne riječi, ako važni odnosi, prodaja, pregovori i rješavanje osjetljivijih problema i dalje završavaju na njegovu stolu, tada društvo možda jest profitabilno, ali još nije dovoljno prenosivo, a tržište takvu situaciju ne promatra kao prednost, nego kao dodatni rizik.

Isto vrijedi i za dobit. Društvo može ostvarivati dobit, ali ako je ta dobit previše osjetljiva na vlasnikovu prisutnost, ako procesi nisu dovoljno jasni, ako je liderski tim nedovoljno razvijen i ako operativna disciplina ovisi više o navici nego o sustavu, tržište će takvu zaradu vrednovati opreznije. Pritom problem često nije samo u razini dobiti, nego i u tome gdje društvo gubi zaradu koju bi uz bolju strukturu i disciplinu moglo zadržati. Drugim riječima, ne procjenjuje se samo iznos dobiti, nego i kvaliteta te dobiti.

Tu mnogi vlasnici prvi put jasnije vide problem koji godinama nije bio dovoljno vidljiv. Društvo može biti dobro vođeno za svakodnevni rad, a da još nije dovoljno dobro pripremljeno za prijenos, prodaju ili ozbiljniji iskorak u vrijednosti.

Gdje vlasnici najčešće griješe

Problem nije u manjku ambicije, nego u tome što vlasnici društvo godinama promatraju gotovo isključivo iz operativne perspektive. Fokusirani su na to ima li dovoljno posla, rastu li prihodi, postoji li dobit, podmiruju li se obveze uredno i što još treba riješiti ovaj tjedan. Sve su to legitimna upravljačka pitanja, ali nisu dovoljna za razumijevanje vrijednosti društva.

Društvo može imati dobar rezultat, a da njegova tržišna vrijednost ipak zaostaje. Može biti profitabilno, a da kvaliteta te profitabilnosti nije dovoljno visoka ni održiva. Može djelovati stabilno dok je vlasnik svakodnevno duboko uključen, a postati osjetljivo čim pokuša napraviti korak unazad.

Upravo zato mnogi vlasnici godinama grade operativno uspješno društvo, ali pritom ne grade nužno i društvo koje bi na tržištu moglo postići gornji dio raspona vrijednosti.

Jednostavan primjer koji pokazuje problem

Pretpostavimo da vlasnik procjenjuje da bi njegovo društvo jednoga dana moglo vrijediti 5 milijuna eura. Takva brojka na prvi pogled djeluje dovoljno visoko da ulije sigurnost i stvori dojam da je financijska strana izlaska već riješena. No ta procjena sama po sebi još ne govori mnogo o stvarnoj tržišnoj vrijednosti.

Ako društvo ima zdraviju i održiviju dobit, jasnije procese, snažniji liderski tim i manju ovisnost o vlasniku, tržište će ga promatrati drukčije nego društvo iste veličine u kojem su ključni odnosi, odluke i operativna kontrola i dalje vezani uz jednu osobu. U takvoj situaciji razlika se ne vidi samo u dojmu, nego i u rasponu vrijednosti koji je tržište spremno prihvatiti.

Pritom mnogi vlasnici tek u toj fazi postanu svjesni da se ne radi samo o brojci na papiru. Društvo koje je profitabilno, ali i dalje snažno oslonjeno na vlasnika, gotovo uvijek vrijedi manje nego što bi moglo. Jaz nastaje upravo između sadašnje razine vrijednosti i one koju bi isto to društvo moglo postići kada bi bilo bolje pripremljeno za prijenos.

Zašto je razumijevanje jaza u vrijednosti važno i ako ne planirate izlazak sutra

Vlasnici često misle da je tema vrijednosti važna tek kada ozbiljno razmišljaju o prodaji društva. U praksi je važna puno ranije, jer određuje koliko bogatstva vlasnik uopće gradi kroz poslovanje.

Ako društvo godinama posluje ispod svog potencijala vrijednosti, vlasnik zapravo godinama ostavlja dio vrijednosti neiskorištenim. To onda ne utječe samo na jednu buduću transakciju, nego i na njegove današnje mogućnosti. Društvo je teže prenosivo, osjetljivije na promjene i više vezano uz vlasnika nego što bi trebalo biti. Taj problem kasnije gotovo neizbježno dolazi i na osobnu razinu, jer niža vrijednost društva izravno utječe na to koliko vlasniku nakon izlaska stvarno ostaje.

Tu se ovaj jaz izravno povezuje s preostala dva. Društvo koje ne ostvaruje dovoljno kvalitetnu profitabilnost obično zaostaje i u vrijednosti, a niža vrijednost kasnije povećava i razliku između onoga što vlasniku nakon izlaska stvarno ostaje i onoga što mu je potrebno za život nakon poslovanja.

Što vlasnik dobiva kada na vrijeme prepozna jaz u vrijednosti

Prvo dobiva jasnoću. Ne samo o tome koliko društvo vrijedi danas, nego i zašto vrijedi toliko koliko vrijedi. To je bitna razlika, jer bez tog odgovora vlasnik lako ostane zarobljen između osobnog dojma i tržišne stvarnosti.

Zatim dobiva prioritet. Umjesto da radi nasumične promjene, počinje razumjeti što točno drži vrijednost prenisko. Nekad je to kvaliteta zarade, nekad ovisnost o vlasniku, nekad slabije razvijen operativni tim, a vrlo često kombinacija svega navedenog.

Na kraju dobiva i bolju osnovu za odluku. Tek kada vlasnik vidi gdje nastaje jaz u vrijednosti, može ozbiljno odlučivati treba li sljedećih nekoliko godina graditi veću prenosivost, podizati profitabilnost, smanjivati ovisnost o sebi ili ranije ući u strukturiranu pripremu za prijenos poslovanja.

Prvi korak nije procjena, nego dijagnostika

Jaz u vrijednosti ne zatvara se jednom procjenom i ne zatvara se u zadnjem trenutku. Zatvara se discipliniranim radom na onim dijelovima poslovanja koji istodobno podižu kvalitetu rezultata i smanjuju percepciju rizika.

Za mnoge vlasnike prvi korak nije odmah razgovor o prodaji, nego realno sagledavanje koliko poslovanje danas ovisi o njima. Upravo zato test ovisnosti o vlasniku ima smisla kao početna točka. Rezultati testa pomažu vlasniku vidjeti koliko je društvo operativno i upravljački vezano uz njega te gdje se kriju ograničenja za daljnji rast, prijenos ili izlazak.

Tek nakon toga ima smisla ući u ozbiljniju profesionalnu dijagnostiku, u kojoj se poslovanje promatra šire: kroz profitabilnost, vrijednost, ovisnost o vlasniku, kvalitetu zarade, tim, procese i spremnost društva i vlasnika za prijenos poslovanja. To je razlika između nagađanja i stvarne pripreme.

Zaključak

Jaz u vrijednosti društva vrlo je konkretna razlika između raspona vrijednosti koliko društvo vrijedi danas i raspona vrijednosti koliko bi moglo vrijediti da je profitabilnije, kvalitetnije strukturirano i manje ovisno o vlasniku.

Za vlasnika profitabilnog društva navedeno nije tema za neki budući trenutak. Riječ je o pitanju koje određuje gradi li doista vrijednost ili samo održava poslovanje u pogonu. Zato ozbiljna priprema za prijenos poslovanja ne počinje tek kada se pojavi kupac, nego onda kada vlasnik prvi put iskreno pogleda koliko njegovo društvo danas vrijedi, zašto vrijedi toliko koliko vrijedi i što ga trenutno drži ispod potencijala.

Ako želite krenuti od prvog koraka, počnite od procjene koliko vaše poslovanje danas doista ovisi o vama. Tek nakon toga moguće je ozbiljno razgovarati o tome kako zatvoriti jaz u vrijednosti društva i pripremiti poslovanje za prijenos na način koji vlasniku ostavlja više sigurnosti, više izbora i više stvarne slobode.