Zašto uspješno društvo još uvijek ne znači i spremnost vlasnika za izlazak iz poslovanja

Vlasnici godinama grade društvo s jednom tihom pretpostavkom u pozadini.

Jednog dana, kada odluče usporiti, povući se iz operative, prenijeti poslovanje ili ga prodati, vrijednost koju su godinama stvarali trebala bi im donijeti više slobode, više sigurnosti i financijsku nagradu za sav uloženi trud.

Na prvi pogled, ta logika zvuči potpuno razumno.

Društvo posluje s dobiti, operativni tim postoji, tržište prepoznaje potencijal i vlasnik s vremenom počinje vjerovati da je izgradio imovinu koja će mu jednog dana omogućiti kvalitetan izlazak iz poslovanja.

Upravo tu mnogi naprave jednu od najskupljih pretpostavki u cijelom svom poslovnom životu.

Pretpostave da uspješno poslovanje automatski znači i spremnost za izlazak iz poslovanja.

U praksi to često nije tako.

Društvo može poslovati solidno, a da njegova stvarna tržišna vrijednost i dalje bude niža nego što vlasnik misli.

Dobit može postojati, a da nije dovoljno kvalitetna, održiva ni atraktivna iz perspektive budućeg kupca ili nasljednika.

Vlasnik može vjerovati da ga iz društva jednoga dana čeka financijska sigurnost, a da u stvarnosti još nije ni blizu onome što mu je zaista potrebno.

Upravo zato ozbiljan razgovor o izlasku ne počinje prihodima, niti računovodstvenom dobiti. Ne počinje čak ni procjenom vrijednosti društva.

Počinje jednim neugodnim, ali iznimno važnim pitanjem: postoji li jaz između onoga što društvo danas jest i onoga što vlasniku stvarno treba?

U tom prostoru najčešće se pojavljuju tri važna jaza:

• Jaz u vrijednosti društva,
• Jaz u profitabilnosti društva i
• Jaz u osobnom bogatstvu vlasika.

Navedeno nisu teorijski pojmovi, već vrlo konkretne razlike koje često odlučuju hoće li vaš izlazak iz poslovanja jednog dana biti uspješan ili razočaravajući.

Uspješno društvo ne znači automatski i spremnost vlasnika za izlazak

Vlasnici poslovanje najčešće promatraju iz perspektive operativnog uspjeha.
Ima li dovoljno posla, jesu li klijenti zadovoljni, rastu li prihodi, postoji li dobit i podmiruju li se obveze na vrijeme.

To su važne činjenice o poslovanju društva, ali nisu dovoljne za planiranje izlaska.

Uspješan izlazak ne ovisi samo o tome posluje li društvo dobro danas. Ovisi i o tome koliko je to poslovanje prenosivo, koliko je održivo bez svakodnevne prisutnosti vlasnika, kolika je kvaliteta zarade, koliko je društvo atraktivno nekome drugome i na kraju, je li vrijednost koja se može realizirati dovoljna za život koji vlasnik želi nakon izlaska iz poslovanja.

Tu mnogi vlasnici po prvi put shvate neugodnu istinu. Društvo može biti uspješno iz operativne perspektive, a da još uvijek nije spremno za prijenos, prodaju ili financijsku sigurnost vlasnika.

Drugim riječima, društvo može biti dobro društvo, ali još ne i dovoljno dobra financijska imovina za svog vlasnika.

Prvi jaz: jaz u vrijednosti društva

Jaz u vrijednosti društva nastaje kada postoji razlika između trenutne tržišne vrijednosti društva i njegove potencijalne (moguće) vrijednosti kada bi poslovalo na razini najboljih u svojoj klasi.

To je jedno od najvažnijih, ali i najčešće zanemarenih odstupanja.

Vlasnik često polazi od pretpostavke da društvo vrijedi dovoljno zato što postoji i posluje dugi niz godina, ostvaruje dobit, ima značajnu vrijednost imovine, zaposlenike i određenu reputaciju na tržištu.

Sve to može biti točno, ali ne znači nužno da se društvo danas nalazi u gornjem dijelu raspona vrijednosti koji tržište daje takvim poslovanjima.

Vrijednost društva nije ono što je vlasnik uložio, nije ono što je emocionalno gradio, nije ono što društvo njemu osobno znači.

Vrijednost društva je vrijednost koju je tržište spremno platiti, uzimajući u obzir kvalitetu zarade, razinu rizika, prenosivost poslovanja, ovisnost o vlasniku i ukupnu atraktivnost društva.

Zato jaz u vrijednosti nije samo razlika između percepcije vlasnika i tržišne stvarnosti. Riječ je o kvantificiranoj razlici između sadašnje vrijednosti društva i njegove potencijalne (moguće), najbolje u klasi, vrijednosti.

Drugi jaz: jaz u profitabilnosti društva

Jaz u profitabilnosti nastaje kada društvo danas zarađuje manje nego što bi moglo zarađivati kada bi poslovalo na razini najboljih u svojoj klasi, pri usporedivoj razini prihoda od prodaje.

Navedeno odstupanje mnogi vlasnici podcjenjuju jer gledaju samo postoji li dobit, a ne koliko je ta dobit kvalitetna, održiva i usporediva s boljima u njihovoj branši.

Društvo može biti profitabilno, ali operativni profit može biti prenizak, nestabilan, previše ovisan o vlasniku, rezultat improvizacije ili opterećen neučinkovitostima. U takvoj situaciji dobit postoji, ali ne nosi ozbiljniju vrijednost.

Zato pravo pitanje nije zarađuje li društvo. Pravo pitanje glasi: kolika bi zarada bila kada bi društvo poslovalo discipliniranije, učinkovitije i bliže razini najboljih u klasi?

To odstupanje pokazuje koliko novca društvo, a posljedično i njegov vlasnik, svake godine ostavljaju na stolu.

Treći jaz: jaz u osobnom bogatstvu vlasnika

Jaz u osobnom bogatstvu vlasnika nastaje kada postoji razlika između vlasnikovog stvarnog osobnog bogatstva i kapitala koji mu je potreban za život nakon izlaska iz poslovanja.

To je najosobniji i često najzanemareniji jaz.

Mnogi vlasnici godinama vode društvo, ali rijetko povezuju vrijednost društva sa svojim osobnim financijskim ciljevima.

Vjeruju da će se stvari riješiti “same od sebe”, ali tu najčešće nastaje problem.

Čak i kada društvo ima određenu vrijednost, važno je pitanje koliki će dio te vrijednosti vlasniku stvarno ostati nakon oporezivanja, troškova transakcije, eventualnih dugovanja i drugih obveza. Jednako je važno koliki osobni kapital (osobna imovina) vlasnika izvan društva i je li to zajedno dovoljno za životni stil koji želi nakon izlaska.

Zato jaz u osobnom bogatstvu nije razlika između “vrijednosti društva” i “željenog života”. To je razlika između osobnog financijskog cilja vlasnika i onoga što vlasnik realno ima ili može zadržati.

Nakon prezentirane procjene koliko je ovo odstupanje, vlasnici po prvi put shvate da ni naizgled uspješna prodaja društva ne znači nužno i njihovu dugoročnu financijsku sigurnost.

Navedena tri odstupanja gotovo nikada nisu odvojena

Sva tri jaza rijetko postoje izolirano, u pravilu su izravno povezana.

Slabija profitabilnost smanjuje vrijednost društva. Niža vrijednost stvara jaz u odnosu na ciljeve vlasnika, a to izravno utječe na njegovu osobnu financijsku sigurnost.

Zato izlazak iz poslovanja nije pitanje jednog broja.

To je pitanje povezanosti profitabilnosti, vrijednosti društva, ovisnosti o vlasniku i osobnih ciljeva vlasnika.

Bez te povezanosti vlasnik može godinama živjeti s osjećajem sigurnosti koji nije dovoljno utemeljen.

Gdje vlasnici najčešće griješe

Greške su gotovo uvijek iste:

• Prva greška je precjenjivanje tržišne vrijednosti društva. To je razumljivo, ali poslovno opasno. Vlasnik u osobnu procjenu vrijednosti društva često ugrađuje godine rada, osobnu žrtvu i reputaciju, dok tržište gleda održivost budućeg rezultata, razinu rizika i prenosivost poslovanja.
• Druga je podcjenjivanje kvalitete dobiti. Dobit koja ovisi o vlasniku, improvizaciji, koncentraciji kupaca ili slaboj operativnoj disciplini nije isto što i dobit koja podržava zdravu i održivu vrijednost društva.
• Treća je nepovezivanje vrijednosti društva s osobnim ciljevima vlasnika nakon izlaska ili prijenosa poslovanja.
• Četvrta greška je prekasno započinjanje s ozbiljnim radom na tim važnim pitanjima.

Vrijednost društva ne gradi se u zadnjem trenutku. Gradi se kroz strukturiran proces koji zahtijeva vrijeme, jasan plan i stvarnu spremnost vlasnika na promjene.

Kako mi pristupamo ovim pitanjima

U praksi se ova tema vrlo često svodi na procjenu vrijednosti društva u trenutku kada vlasnik počne razmišljati o izlasku iz poslovanja. Takav pristup je preuzak i u pravilu dolazi prekasno.

Naš savjetodavni pristup je takav da prijenos i izlazak vlasnika iz poslovanja ne promatramo kao jednokratnu transakciju, već kao proces izgradnje vrijednosti i osobne spremnosti vlasnika.

Navedeno znači da sva tri opisana jaza ne analiziramo odvojeno. Polazimo od stvarne, normalizirane profitabilnosti društva s ciljem da razumijemo i pojasnimo vlasniku koliko društvo zaista zarađuje i koliko bi moglo zarađivati kada bi poslovalo bliže razini najboljih u svojoj klasi.

Na toj osnovi društvo pozicioniramo unutar raspona tržišne vrijednosti, uzimajući u obzir ne samo financijske rezultate, nego i razinu rizika, ovisnost o vlasniku, prenosivost poslovanja te ukupnu atraktivnost i spremnost za prijenos.

Istovremeno, s vlasnikom jasno definiramo njegove osobne i financijske ciljeve te kapital koji mu je zaista potreban nakon izlaska iz poslovanja.

Tek kada su ta tri pogleda povezana, moguće je donositi kvalitetne odluke.

Ne samo o tome kada izaći, nego i kako povećati vrijednost društva prije izlaska, smanjiti ovisnost o vlasniku i osigurati da izlazak zaista rezultira osobnom financijskom sigurnošću.

Zato naš fokus nije na samoj prodaji društva. Fokus je na tome da društvo prije izlaska postane kvalitetnije, prenosivije i vrjednije, a da vlasnik u tom procesu dobije jasnoću, kontrolu i stvarni izbor opcije koja je za njega najbolja.

Ako razmišljate o toj temi, prvi korak je razumjeti prijenos poslovanja kao proces, a ne događaj. Za pitanja koja se u toj fazi najčešće pojavljuju, pripremili smo i detaljan vodič: najvažnija pitanja vlasnika prije izlaska iz poslovanja.

Zaključak

Operativno uspješno društvo nije nužno i društvo koje je spremno za kvalitetan izlazak njegovog vlasnika iz poslovanja.

Da bi vlasnik iz poslovanja izašao pod uvjetima koji imaju smisla za njega osobno, društvo mora stvarati vrijednost koja je prenosiva, održiva i utrživa, neovisno o svakodnevnoj uključenosti vlasnika u poslovanje.
Jednako važno, ta vrijednost mora biti usklađena s osobnim i financijskim ciljevima vlasnika.

Upravo zato ključ nije u jednoj procjeni vrijednosti, nego u razumijevanju gdje se danas nalazite u odnosu na jaz u profitabilnosti, jaz u vrijednosti društva i jaz u osobnom bogatstvu vlasnika.

Ako želite jasno vidjeti tu sliku i razumjeti koliko je vaše poslovanje stvarno spremno za vaš izlazak, prvi korak nije ulazak u transakciju prodaje društva, nego strukturirana dijagnostika.

U FINVERS-u taj prvi korak provodimo kroz dubinsko snimanje poslovanja i osobne spremnosti vlasnika, u kojem povezujemo stvarnu profitabilnost društva, njegovu tržišnu vrijednost, razinu ovisnosti o vlasniku te osobne i financijske ciljeve vlasnika.

Cilj takve dijagnostike nije samo opisati postojeće stanje, nego jasno pokazati koliki je jaz između trenutne i potencijalne vrijednosti društva, gdje se nalaze ključni rizici i ograničenja te što je potrebno napraviti da bi izlazak iz poslovanja bio kvalitetno pripremljen.

Tek na temelju takvog profesionalnog uvida ima smisla donositi odluke o sljedećim koracima.