Zašto rast poslovanja često stvara pritisak na novčani tok
Rast poslovanja često povećava potrebu za radnim kapitalom, zbog čega rast prihoda ne mora nužno značiti i više raspoloživog novca.
Mario Veršić
Većina vlasnika rast poslovanja doživljava kao jasan znak uspjeha. U praksi se, međutim, često događa suprotno. Naglo povećanje prihoda može dovesti do situacije u kojoj društvo ostvaruje rekordne rezultate u prodaji, dok raspoloživi novac na računu postaje sve ograničeniji.
Takva situacija poznata je kao paradoks rasta. Poslovanje se širi, ali se istodobno povećava pritisak na likvidnost. Financijski izvještaji pokazuju rast prihoda, dok svakodnevno poslovanje postaje osjetljivije na nedostatak novca.
Gdje novac zapravo nestaje?
Uzrok najčešće leži u dinamici radnog kapitala. Rast prodaje gotovo uvijek znači i rast potraživanja od kupaca, veća ulaganja u zalihe te dulje razdoblje tijekom kojeg je novac vezan unutar poslovanja.
Ako kupci plaćaju u roku od 60 dana, dok dobavljače treba podmiriti u roku od 30 dana, razliku zapravo financirate vlastitim novcem. Što brže raste prodaja, to se više sredstava veže u vremenskom razmaku između naplate i plaćanja.
U takvim okolnostima prihodi mogu rasti vrlo brzo, ali raspoloživi novac ostaje ograničen jer je značajan dio sredstava vezan u potraživanjima i zalihama.
Skriveni gubici u fazi rasta
Brz rast često prikriva i druge probleme. Ako nije uspostavljeno praćenje profitabilnosti po pojedinim projektima, klijentima ili poslovnim segmentima, društvo može poticati prodaju koja povećava promet, ali ne stvara stvarnu vrijednost.
Istodobno, rast poslovanja gotovo uvijek znači zapošljavanje novih ljudi, širenje organizacije i povećanje administrativnih troškova. Bez jasnog uvida u ekonomiku pojedinih aktivnosti takav rast može postupno smanjivati profitabilnost i dodatno opterećavati novčani tok.
U takvim okolnostima veći prihodi ne znače nužno i više novca, nego često dovode do veće složenosti ukupnog poslovanja.
Implikacije za upravljanje
Održivi rast zahtijeva drukčiji pristup financijskom upravljanju. Fokus više ne može biti samo na prihodima, nego prije svega na novčanom toku i stvarnoj profitabilnosti poslovanja.
U praksi to znači tri ključna područja upravljanja:
- Planiranje i projekcija novčanih tokova;
- Aktivno upravljanje rokovima naplate i plaćanjima;
- Redovita analiza profitabilnosti po projektima, klijentima ili poslovnim segmentima.
Tek kad vlasnik ima jasan i cjelovit uvid u sva tri elementa, rast poslovanja može postati stabilan, upravljiv i dugoročno održiv.
Zaključak
Bez sustavnog financijskog upravljanja rast može postupno postati opterećenje koje ugrožava stabilnost društva. Društva koja razumiju dinamiku novčanog toka i profitabilnost pojedinih aktivnosti mogu rast pretvoriti u stvaranje nove - stvarne vrijednosti.
Pomažemo vlasnicima uspostaviti Sustav financijskog upravljanja koji omogućuje jasan uvid u novčane tokove, profitabilnost poslovnih segmenata i upravljanje radnim kapitalom. Takav sustav omogućuje da svaki novi posao doprinosi stvarnom povećanju vrijednosti poslovanja, a ne samo rastu prihoda.
Mario Veršić Osnivač, član uprave i savjetodavni partner u FINVERS d.o.o. Ima više od dvadeset godina iskustva u financijama, reviziji, procjenama vrijednosti i poreznim pitanjima. Kao prvi certificirani CEPA® u Hrvatskoj, pomaže vlasnicima donositi informirane i dugoročno održive odluke.